Iza vrata s natpisom Cabinet Magicum u zagrebačkoj Ilici 29 otvara se prostor koji se opire uobičajenim opisima. Pod istim su krovom egipatski faraoni i grčka božanstva, dvorske lude i magovi, iscjelitelji i tarot karte, Marija Jurić Zagorka i Frida Kahlo. Riječ je o prvom muzeju čarolije u ovom dijelu Europe – ideji koja je sazrijevala godinama prije nego što je dobila svoja četiri zida.

Od kabineta rariteta do suvremenog iskustva

Sve je počelo od dugogodišnje fascinacije spisateljice i umjetnice Maje Panić renesansnim Wunderkammerima – kabinetima rariteta u kojima su stotine predmeta pripovijedale o svijetu, znanju i mistici. Ideja je bila taj duh vratiti u suvremeni kontekst, ali bez hladne vitrine i natpisa „ne dirati”. Umjesto toga: iskustvo kroz koje se prolazi.

Uz Maju Panić, muzej potpisuje i suosnivač Allan Parker Hrlle, ujedno i direktor Cabineta Magicum. Projekt nije nastao institucionalno ni uz velike proračune, nego iz ideje, rizika i odluke da se uloži u nešto što na ovom tržištu nije postojalo. Od prvih skica i dramaturškog koncepta, preko dizajna interijera, do izrade instalacija i postavljanja eksponata prošlo je više od pola godine rada – kroz kombinaciju autorskog angažmana i privatnih sredstava, u suradnji s umjetnicima, kolekcionarima i stručnjacima.

Tri stupa postava

Postav počiva na tri oslonca: povijesti čarobnjaštva, lokalnim zagrebačkim legendama i univerzalnim simbolima koje prepoznaju sve kulture. Svaka odaja nosi vlastitu naraciju – od srednjovjekovnih alkemijskih laboratorija i svjetlosnih instalacija do mračnijih kutaka posvećenih zagrebačkim predajama. Posebno je mjesto dobila astrologija i tajna društva 19. stoljeća, a Zagrebačka odaja okuplja mitove i tajne grada.

Ono što posjetitelj vidi pažljivo je odabrana kombinacija: ručno izrađene replike drevnih artefakata rađene prema muzejskim standardima, autentični starinski predmeti iz privatnih zbirki i suvremena umjetnička djela nadahnuta mitovima. Svaki predmet ima svoj dramaturški scenarij i „progovara” u interakciji sa svjetlom, zvukom i teksturom. U prikupljanju građe sudjelovali su povjesničari umjetnosti sa zagrebačkih i europskih adresa, privatni kolekcionari, etnolozi i umjetnici.

Najveći tehnički izazov bio je spojiti zahtjevne instalacije s očuvanjem autentične atmosfere kabineta rariteta – skrivene konstrukcije, specifični izvori svjetla i strogi protokol za rukovanje starim predmetima. Iz jedne takve nepredviđene situacije rodio se i sadržaj: tijekom testiranja zvučni je sustav stvorio neplaniranu jeku zbog koje su posjetitelji mislili da im netko šapće poruke iz prošlosti. Taj je „kvar” postao inspiracija za Kutak za čarobnjake.

Posjetitelj kao sudionik

Za razliku od klasičnog muzeja, ovdje se ne promatra pasivno. Magnolija ispunjava želje, Pitija šalje poruku namijenjenu samo tom posjetitelju, a luda podsjeća da istina uvijek pronađe svoje mjesto. Svaki kutak poziva na igru percepcije i otvara prostor za osobno promišljanje – muzej postaje mjesto susreta s pričom, a ne popis eksponata.

U interaktivnom kutku posjetitelji aktivno sudjeluju. U aktivnosti Legenda koju sam čuo/čula mogu zapisati priču ili predaju koju su negdje čuli i tako postati dio živog arhiva lokalnih i osobnih priča. U Kutku za čarobnjake: Trik iz sjene uče jednostavne iluzionističke trikove i kroz igru otkrivaju principe magije i iluzije.

Edukacija u središtu

Edukativna je komponenta jedan od temelja projekta. Cilj je kulturnu baštinu, legende i mitove približiti svim uzrastima – od osnovnoškolskog do sveučilišnog. Za učenike i studente osmišljene su radionice u kojima primjenjuju znanstvene metode, kao i školski programi koji povezuju povijest, književnost i umjetnost. Djeca mlađa od sedam godina ulaze besplatno, s idejom da se radoznalost potiče od najranije dobi.

Što slijedi

U pripremi su nove tematske odaje, multimedijalni sadržaji i gostovanja umjetnika. Planirani su i Digitalni zapisi Gričke vještice, koji će poznate zagrebačke legende približiti kroz digitalni sadržaj, te program Noć u Cabinetu Magicum – večernji doživljaj muzeja s dodatnim pričama i iskustvima. Uz radionice, tematske večeri i noćne ture, ambicija je Zagreb dodatno pozicionirati kao destinaciju inovativne kulturne ponude.

Privatni projekt u kulturi nosi i stvaran poduzetnički rizik: traži kontinuirano ulaganje, logistiku, produkciju sadržaja i stalnu komunikaciju s publikom. No reakcije posjetitelja od prvih tjedana idu u prilog odluci – broj posjeta raste, a najčešći je komentar da se u muzeju zaboravi na vrijeme.

Želja je jednostavna: da svaki posjetitelj u sebi pronađe barem djelić zaboravljene radoznalosti i ode kući s osjećajem da je i sam stvorio dio priče. Čudo nije nestalo – samo mu treba dati prostora.